Početna                English                                                                                                     E -škole HPD  

O čemu se radi ?

Kako se uključiti ?

Završeni projekti

U izradi

Ponuđeni projekti

 

Obrazac za upit

Odgovori na pitanja

S druge strane žice

Geografija i geografi

Popularna geografija

 

 

 

Zanimljivosti

 

MEDITERAN, I DALJE PREPUN OTPADA I ŽRTVA TANKERSKOG PROMETA
 

LA VALETA, 13. travnja 2005. (Hina/AFP) - Mediteran je prepun otpada i žrtva je tankerskog prometa, a ponajprije ljudskih aktivnosti u priobalju pa je zadaća koju se ondje treba ispuniti velika unatoč naporima koji se neprestano ulažu, zaključili su stručnjaci Programa za djelovanje na Mediteranu (PAM) koji su se sastali na Malti.#L#

Dvadeset jedna mediteranska zemlja već 30 godina bori se protiv spomenutog problema u skladu s odredbama Konvencije iz Barcelone i PAM-a. Mediteran čini tek 1 posto morske površine od ukupne morske površine na našem planetu, no njime se odvija čak 30 posto svjetskog prometa razne trgovačke robe i 28 posto prometa nafte, iznijeli su dužnosnici PAM-a.

Svakodnevno Mediteranom krstari oko 200 tankera, a godišnje se tim morem preveze 400 milijuna tona sirove nafte, izvijestili su admiral Roberto Patruno, direktor regionalnog centra PAM-a i njegov zamjenik Darko Domović.

Oni smatraju da se stanje, s obzirom na pretpostavku da će se prijevoz sirove nafte za desetak godina udvostručiti, može samo pogoršati. Primjerice, jedan od osam projekta izgradnje naftovoda u regiji dovest će u Mediteran godišnje dodatnih 150 tankera. Spomenuta je i petrokemijska industrija te rafinerije koje se nalaze na samoj obali mora čije su posljedice pogubne za floru i faunu Mediterana.

No, sudionici skupa smatraju da ni demografsko povećanje, urbanizacija i turizam nisu zanemarivi činitelji zagađenja s kopna. Tu su nitrati i fosfati s poljoprivrednih dobara koji uz pomoć morskih ili zračnih strujanja pogoduju pojavi štetnih morskih algi, a posebno toksičnima znanstvenici smatraju otjecanje teških metala.

Ustanovljeno je da se tijekom turističke sezone 2000. broj stanovnika u zemljama mediteranskih zemalja, koji je tada iznosio 150 milijuna, udvostručio, a do 2025. ta bi se brojka trebala povećati za još 20 posto. Četvrtina obalnih gradova s više od 100.000 stanovnika nema strojeve za pročišćenje korištene vode, a u manjim mjestima situacija je još teža. Sudionici skupa ukazali su na probleme, zaključivši kako bi se na većini njih trebalo još više i učinkovitije angažirati.
(Hina)

NAJVEĆI SVJETSKI LEDENJAK KREĆE SE OPET PREMA ANTARKTIKU

WELLINGTON, 4. travnja 2005. (Hina/AP) - Najveći svjetski ledenjak počeo se kretati gotovo tri mjeseca nakon što je prekinuo svoje dotadašnje polagano plutanje i mogao bi se sudariti s velikim antarktičkim ledenim jezikom, objavili su novozelandski znanstvenici.#L#

Poznat pod imenom B15A, divovski ledenjak, ostatak loma Ross Ice Shelfa iz 2000. godine, polako se kreće prema sjeveru gdje je blokirao pristup preko mora, kazao je šef novozelandskog odjela za Antarktiku Lou Sanson.

Prema njegovim riječima, ledenjak prelazi nešto više od milju i pol dnevno. Ranije se očekivalo da će se B15A, koji ima 1.200 četvornih metara i sadrži dovoljno vode da nadopunjava rijeku Nil 80 godina, sudariti s ledenim jezikom, i moguće ga razbiti.

"Znamo jako malo o tome što tu stvar navodi. Svaki put kada netko počne predviđati njegovo kretanje, pogriješi", kazao je Sanson. B15A je blokirao zračne i vodene struje koje lome led na području McMurdo Sound tijekom ljeta na Antarktiku. Američka McMurdo postaja i novozelandska postaja Scott smještene su na tom području, dok je talijanska Terra Nova u blizini.

Ledenjak i nakupine leda stajale su na putu brodovima koji su opskrbljivali hranom i gorivom te tri postaje. Ledena blokada prijetila je i kolonijama pingvina blokirajući im put do područja gdje su nalazili hranu.

(Hina)

 

ŠTETA KOJU LJUDI NANOSE ZEMLJI SVE VEĆA

OSLO, 29. ožujka 2005. (Hina/Reuters) - Ljudi planetu nanose štetu do sada nezabilježenom brzinom i povećaju opasnost od iznenadnih promjena u prirodi koje mogu izazvati bolesti, nestanak šuma ili "mrtve zone" u morima, upozorava se u izvješću u čijoj je izradi sudjelovalo 1360 stručnjaka iz 95 država.#L#

U studiji se ističe da je u proteklih pedeset godina rastuće čovječanstvo onečistilo ili pretjerano iskoristilo dvije trećine ekoloških sustava o kojima ovisi život na zemlji, od čistog zraka do pitke vode.

"U srži ovih procjena nalazi se snažno upozorenje", izjavilo 45-člani upravni odbor projekta Milenijska procjena ekosustava. "Djelovanje ljudi toliko iscrpljuje prirodne funkcije zemlje da se sposobnost ekosustava na planetu da održe buduće naraštaje više ne može smatrati zajamčenom".

U studiji, najvećoj analizi sustava za održanje života na planetu, navodi se da je već deset do 30 posto sisavaca, ptica i vodozemaca pod prijetnjom istrebljenja.

"Tijekom posljednjih 50 godina ljudi su mijenjali ekosustave brže i sveobuhvatnije nego li u bilo kojem drugom razdoblju povijesti čovječanstva, u najvećoj mjeri kako bi zadovoljili rastuće potrebe za hranom, vodom, drvom i gorivom. To je rezultiralo značajnim i uvelike nepopravljivim gubitkom različitosti života na Zemlji", kaže se u
studiji u kojoj se navodi da je više površine pretvoreno u usjeve od 1945. godine do danas, nego, primjerice, u 18. i 19. stoljeću sveukupno.

"Štetne posljedice te degradacije mogu se značajno pogoršati u sljedećih 50 godina", upozorava se u izvješću u čijoj su izradi sudjelovali i stručnjaci UN-ovih agencija i međunarodnih znanstvenih organizacija. U izvješću se navodi da postoje dokazi kako pretjerana eksploatacija prirode može pokrenuti iznenadne promjene poput sloma industrije prerade i ulova bakalara na Newfoundlandu, Kanadi, 1992. nakon godina
pretjeranog izlova ribe.

Buduće promjene mogu dovesti do iznenadnih pojava bolesti. Zagrijavanje Velikih jezera u Africi radi klimatskih promjena može, primjerice, stvoriti uvjete za širenje kolere.

Sve više dušika od gnojiva koja se s obradivih površina ispire i otječe u mora može potaknuti iznenadno cvjetanje algi koje guše ribu ili stvaraju "mrtve zone" bez kisika duž obale. Izvješće kaže da je krčenje šuma dovelo do manje kišnih padavina. A u nekom bi trenutku izostanak kiše mogao ugroziti uvjete za razvoj preostalih šuma u regiji.

"Primjećujemo sve veći rizik iznenadnih promjena u mnogim ekosustavima", rekao je Walt Reid, izvršni direktor studije. Studija koja će biti predana vladama kaže da štetu mogu spriječiti velike promjene u potrošnji, bolje obrazovanje, nove tehnologije i
više cijene za iskorištavanje ekosustava.

(Hina)

 

HRVATSKA OBALA JEDINSTVENA S 1246 OTOČNIH POVRŠINA

ZAGREB, 20. ožujka 2005. (Hina) - Hrvatska, poznata u svijetu kao zemlja s tisuću otoka, ima točno 1246 kopnenih površina okruženih morem, od kojih 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena. #L#

To su rezultati istraživanja objavljeni u novom broju časopisa "Geoadria" Hrvatskoga geografskog društva u Zadru i Geografskog odsjeka zadarskoga Sveučilišta, koje potpisuju Tea Duplančić-Leder i Mendi Čala iz splitskoga Hrvatskoga hidrografskog instituta te Tin Ujević iz Infokarte u Splitu.

Otoke su razvrstali na temelju preporuke Međunarodne hidrografske organizacije (IHO), a podatci dobiveni digitaliziranjem topografskih karata mjerila 1:25.000 do sada su najprecizniji. Po tim rezultatima najveći je hrvatski otok Cres s površinom od 405,7 četvornih kilometara, premda je referentna literatura do sada navodila da je to Krk, koji je sada drugi s 405,2 četvornih kilometara.

Podatak da je Cres najveći hrvatski otok prvi je put objavio 1994. Ivan Krivičić iz Geodetskog zavoda u Rijeci.

Ukupna površina otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora je 3259 četvornih kilometara, a ukupna duljina obalne crte svih otočnih površina je 4398 km.

Kartograf zagrebačkoga Geodetskog fakulteta Nedjeljko Frančula ocjenjuje rezultate najtočnijim do sada.

Što je karta krupnijeg mjerila podatci obalne crte su točniji, ali nikad ne mogu biti posve realni, napominje on. Ti nedostatci ne utječu toliko na površine, ali jako utječu na dužinu obalne crte, osobito gdje ima dosta uvala i rtova, objašnjava Frančula.

Istočna obala Jadranskog mora po razvedenosti jedinstveno je područje na Sredozemlju, a možda i na svijetu, ističu autori i napominju da ta obala, po konvenciji o pravu mora Ujedinjenih naroda pripada takozvanim arhipelaškim morima.

Rad je početak sustavne analize cjelokupna hrvatskog otočnog područja, koji će potaknuti znanstvenike na daljnji rad i studije na tom području, napominju autori teksta.

Po primijenjenoj definiciji otok je dio kopna okružen morem površine veće od jednog četvornog kilometra, otočić kopno od 0,01 do jednog, a površina hridi i grebena manja je od 0,01 četvornog kilometra.

Ovisno o definiciji i mjerenjima do sada je na istočnom dijelu jadranske obale literatura navodila različite podatke. Rezultati iz 1911. govore o 1121 objektu, od toga 71 otoku, 641 otočiću te 409 hridi i grebena. Rad iz 1952. govori o 1040 jedinica, od toga 69 otoka, 558 otočića i 413 hridi i grebena. Rezultati iz 1955. govore o 1185 objekata na hrvatskom dijelu obale, od toga 66 naseljenih otoka, 652 nenaseljena otoka, 389 hridi i 78 grebena.

Istodobno na crnogorskom dijelu Jadrana navodi se kako nema nijednog naseljena otoka, ali ima sedam otoka, 37 hridi i četri grebena.

Podatci iz 1987. na istočnoj jadranskoj obali govore o 1151 jedinici, od toga 60 otoka, 653 otočića te 438 hridi i grebena. Izvješće za hrvatski dio obale iz 1997. govori o 1185 objekata, od toga 718 otoka, 389 hridi (iznad površine mora) i 78 grebena (ispod površine mora).

(Hina)

 

.

 
 

 
 

 

 

SITE DESIGN : Mario Dakić