Početna          O čemu se radi ?        Kako se uključiti ?         Završeni projekti       U izradi      Ponuđeni projekti
   
 


 

Razina ekološke svijesti u općini
Kloštar Ivanić

 

Škola: OŠ Braća Radić, Kloštar Ivanić

Učenici: geografska grupa od 6.-8.razreda (Lucija Lovreković, Ivan Maričić, Matej Vlahović, Ivana Milenković, Ana Kitanić, Marija Hegol, Josip Sraka, Martina Šafran , Matej Pavanić)

Nastavnik - mentor: Irena Greblički, prof. geografije Ana Stilinović, nastavnik zemljopisa i povijesti

Mentor: dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv. prof

Za web preuredili i pripremili studenti II godine preddiplomskog istraživačkog studija geografije (kolegij E-škola) : Jasenka Pašalić, Jelena Macan i Katarina Antolović

UVOD

 Život u lijepom i povijesno starom naselju pobuđuje u nama emocije ponosa i divljenja. Međutim, u svakodnevnoj životnoj utrci često zaboravljamo da se takve ljepote i vrijednosti mogu održati jedino uz našu veliku pažnju i brigu.
Procesi industrijalizacije i razvoja sve intenzivnije poljoprivrede imaju dalekosežne negativne posljedice za naš okoliš. Različite otpadne tvari, plinovi i buka iz industrije kao i mjere krčenja šuma, različite vrste pesticida i gnojiva u poljoprivredi doprinijeli su velikom onečišćenju i narušavanju našeg okoliša (zagađenje zraka i vode za piće, smanjenje životinjske i biljne raznolikosti…). No mnogi ljudi još ni danas nisu svjesni ekoloških problema koji prijete njihovom staništu i zato ne pridonose dovoljno njegovoj zaštiti.
Kako bismo očuvali naš okoliš potrebno je utjecati na razvoj ekološke svijesti i poticati provođenje ekoloških akcija. Da bismo uspjeli u tome moramo krenuti od ekološkog ponašanja u obitelji i školi preko ukazivanja javnosti na ekološke probleme naše općine te važnosti očuvanja prirodnih resursa za buduće naraštaje pa sve do konkretnih ekoloških akcija.

 

CILJ ISTRAŽIVANJA:

Cilj nam je istražiti razinu ekološke svijesti u općini Kloštar Ivanić. Osim toga anketom želimo obuhvatiti i širu problematiku prostora kako bismo dobili što realniju sliku ekološkog sanja u općini ( od „divljih“ odlagališta otpada, preko uporabe gnojiva za prihranjivanje tla, problematike u vodoopskrbi i odvodnji otpadnih voda pa sve do posljedica koje suvremena obrada tla ima za divljač i lovišta na tom prostoru ).

METODA

     Osnovna metoda istraživanja je anketa. Podatke prikupljene anketom analizirat ćemo matematičko-statističkim metodama i prikazati ih u grafičkom obliku radi zornosti prikaza. Anketa je provedena na području općine Kloštar Ivanić tijekom travnja 2006. godine te je obuhvatila stanovništvo svih dobnih i spolnih skupina kao i različitog stupnja obrazovanja.

Pitanja su podijeljena u četiri kategorije: zbrinjavanje otpada, uvid u stanje ekološke svijesti na temelju konkretnih akcija u prirodi, komunalna infrastruktura i ekološke akcije.

 

PITANJE

ODGOVOR

%

spol

muški

42,56%

 

ženski

57,44%

 

 

 

godine života

0-19

4,62%

 

20-59

80,51%

 

60 i više

14,87%

 

 

 

stručna sprema

nezavršena osmogodišnja škola

12,31%

 

završena osmogodišnja škola

24,62%

 

završena srednja škola

77,95%

 

završena visoka ili viša škola

4,10%

 

završen fakultet ili akademija

6,67%

 

 

 

1.Razvrstavate li kućni otpad?

da

42,05%

 

ne

57,95%

 

 

 

2.Jeste li upoznati sa novim zakonom (1.1.2006.) o pet ambalaži?

da

70,28%

 

ne

30,77%

 

 

 

3.Postoje li u vašem naselju posebna odlagališta za različite vrste

da

35,90%

otpada (staklo, papir, plastika, limenke...)

ne

64,10%

 

 

 

4.Postoji li u vašoj blizini nekontrolirano odlagalište smeća?

da

56,92%

 

ne

43,08%

 

 

 

5.Koliko se često u vašem naselju odvozi glomazni otpad?

svakih 6 mjeseci

13,33%

 

jednom na godinu

77,44%

 

ne odvozi se

9,23%

 

 

 

6.Na koji način uništavate nametnike u voćnjaku ili vrtu?

upotrebom pesticida

26,15%

 

ekološkim načinom

30,77%

 

oboje

43,08%

 

 

 

7.Na koji način prihranjujete zemljište?

prirodnim gnojivom

35,38%

 

umjetnim (mineralnim) gnojivom

9,23%

 

oboje

55,38%

 

 

 

8.Imate li priključak na gradski vodovod?

da

68,72%

 

ne

31,28%

 

 

 

9.Imate li priključak na gradsku kanalizaciju?

da

46,15%

 

ne

53,85%

 

 

 

10.Kakvu vodu koristite za piće?

iz vodovoda

12,82%

 

iz bunara

69,74%

 

kupujem vodu u trgovini

17,44%

 

 

 

11.Provjeravate li kakvoću vode u vašem bunaru ukoliko ga koristite za piće?

da

48,72%

 

ne

51,28%

 

 

 

12.Znate li za naredbu o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije?

da

77,44%

 

ne

22,56%

 

 

 

13.Kojim mjerama uklanjate i suzbijate ambroziju?

agrotehničkim

11,79%

 

mehaničkim

46,67%

 

kemijskim

24,10%

 

ne uklanjam je

17,44%

 

 

 

14.Da li ste svjesni da je suvremena poljoprivreda dovela do istrebljenja nekih

da

73,85%

vrsta divljači?

ne

26,15%

 

 

 

15.Jeste li sudjelovali u kakvim ekološkim akcijama u vašem mjestu?

da

29,74%

 

ne

70,26%

 

 

 

16.Da li biste željeli sudjelovati u ekološkim akcijama u budućnosti?

da

77,95%

 

ne

22,05%

 

ZBRINJAVANJE OTPADA

Više od polovice ( 57,95% ) ispitanika općine Kloštar Ivanić razvrstava kućni otpad, no zabrinjava podatak da čak 42,05% njih ne razvrstava otpad jer ne postoji dovoljan broj odlagališta u blizini.

Postotak od 70, 28% anketiranih pokazuje dobro poznavanje zakona koji je na snazi tek od 1.1.2006. godine.

Posebna odlagališta za različite vrste otpada ( staklo, papir, plastika, limenke i sl.) nisu zastupljena u dovoljnom broju tako da je stanovništvo prisiljeno bacati otpad bez razvrstavanja u smeće  ( 64,10 %).

 

 Natpolovičan broj ispitanika  ( 56,92% )  se izjasnio o postojanju nekontroliranih odlagališta smeća u njihovoj blizini.

U većini naselja općine ( 77,44%) glomazni otpad odvozi se jednom godišnje. To je vrlo rijetko. Ako uzmemo u obzir da je 9% anketiranih izjavilo da se u njihovom naselju glomazni otpad uopće ne odvozi, razumljivo je da postoji velik broj "divljih" odlagališta u općini. Ipak, u nekim naseljima glomazni otpad odvozi se svakih 6 mjeseci i mislimo sa bi se trebao slijediti taj primjer.   
 

 

UVID U STANJE EKOLOŠKE SVIJESTI NA TEMELJU KONKRETNIH AKCIJA U PRIRODI

Većina stanovnika živi u kućama s okućnicama, pa su i ovi podaci vrlo zanimljivi.  Nametnici se najčešće uništavaju kombinacijom ( upotreba pesticida + ekološki način, 43,08 % ), slijedi uništavanje ekološkim načinom      ( 30,77 % )  te upotrebom pesticida 26,15%.
 

  

Slični pokazatelji ekološke osviještenosti vezani su uz način obogaćivanja tla. 35% ispitanika koristi isključivo prirodno gnojivo , ali 55 % njih upotrebljava umjetna i prirodna gnojiva.
 

 

Ambrozija je uzročnik alergija kod čovjeka. Zanimalo nas je koliko je stanovništvo u to upućeno i kako se suočava s tim problemom. Dobili smo podatak da su stanovnici vrlo dobro obaviješteni o toj zakonskoj obvezi i da 83% njih uklanja ambroziju.
 

Oko 83% anketiranih uklanja ambroziju koja je česta u vrtovima mještana.
 

 

Svijest mještana o promjenama u prirodi koji su vezani za suvremene načine obrade tla, je velika.
 

 

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Zabrinjavajuće je što 31% domaćinstava nema priključak na vodovodnu mrežu.

 

Gradska kanalizacija još uvijek nije dostupna velikom broju stanovnika    ( 54% )  što ukazuje na nerazvijenu infrastrukturu, mogućnosti većih onečišćenja i nesagledive posljedice za ljude i prirodu.
 

Stanovništvo vodu za piće najviše koristi iz bunara ( 69,74% ), značajan postotak ( 17,44% ) kupuje pitku vodu u trgovini, dok se iz vodovoda, pitkom vodom opskrbljuje tek 12,82 %.


 

Upitno je kakva je kakvoća vode iz bunara jer 51,28% anketiranih vodu koju svakodnevno koristi za piće ne provjerava. Ovi podaci ukazuju na nedovoljnu zdravstvenu osviještenost stanovništva.
 

S obzirom da se općina Kloštar Ivanić nalazi u Zagrebačkoj županiji, iznenađujuće  je što je infrastruktura u tolikoj mjeri nerazvijena.


 

EKOLOŠKE AKCIJE

 Oko 70% stanovništva nije sudjelovalo  u nikakvim ekološkim akcijama u svom mjestu premda bi većina njih ( 77,95% ) to željela.


 

ZAKLJUČAK

      Iz rezultata ankete možemo zaključiti da stanovništvo općine Kloštar Ivanić nije dovoljno ekološki osviješteno. Na to upućuju činjenice da velik dio anketiranog stanovništva ne razvrstava kućni otpad, zatim ih većina pri uništavanju nametnika koristi pesticide a kod prihranjivanja zemljišta uz prirodno koristi i umjetno gnojivo i naposljetku stanovništvo općine nedovoljno sudjeluje u ekološkim akcijama.

     Također ni komunalna infrastruktura nije dovoljno razvijena. Iz toga proizlazi kako je općina Kloštar Ivanić na nešto nižem stupnju razvoja, odnosno urbaniziranosti s obzirom na         županiju u kojoj se nalazi. To je djelomično razlog zašto je ova općina manje ekološki osviještena.

  

LITERATURA

Feldbauer B., 2004: Leksikon naselja Hrvatske (1. svezak), Mozaik knjiga, Zagreb

Friganović M., 1990: Demogeografija – stanovništvo svijeta, školska knjiga, Zagreb

Lončar J., 2005: Kloštar Ivanić – povijesni pupak zapadne Moslavine, Meridijani br. 98, str 69-81, Zagreb

Matas M., Simoničić V. i Šobot S., 1989: Zaštita okoline danas za sutra, Školska knjiga,                Zagreb

Pavić R., 1990: Sukob ekologije i ekonomije, Geografski horizont XXXVII, 2, 19-22

Šterc  S., 1990: Grafičke metode u nastavi, Školska knjiga, Zagreb

 

IZVORI:

www.dzs.hr


 

 

 

   Obrazac za upit     Odgovori na pitanja     S druge strane žice    Geografija i geografi     Popularna geografija

SITE DESIGN : Mario Dakić