Početna          O čemu se radi ?        Kako se uključiti ?         Završeni projekti       U izradi      Ponuđeni projekti
   
 


 

Stanovništvo otoka Krapnja u razdoblju od 1948. - 2001.

  • Škola: OŠ Brodarica
  • Učenici: Antonija Gojanović, Ante Baran, Lucija Grubić, Ivana Čičmir, Mia Žaja, Antonija  Miliša
  • Nastavnik – mentor: Ana Perak,prof.geografije
  • Mentor: dr.sc. Ksenija Bašić, Geografski odsjek PMF, Zagreb

 

UVOD

Proces depopulacije i senilizacije stanovništva već dugo vremena glavno je obilježje stanovništva naših otoka. Loša prometna povezanost i nemogućnost zapošljavanja neki su od glavnih uzroka emigracije. Otok Krapanj, iako svega 300 m udaljen od kopna, nije bio pošteđen takvih kretanja.

 

CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja je odrediti opće kretanje stanovnika prema raspoloživim statističkim podacima. Usporediti depopulaciju otoka Krapnja s nastankom i rastom naselja Brodarica na obali. Odrediti biološku i gospodarsku strukturu stanovnika Krapnja nekad i danas, te pokušati procijeniti kretanje broja stanovnika u budućnosti.

 

METODE ISTRAŽIVANJA

Matematičko – statističke metode temeljene na dostupnim statističkim podacima. 

 

KRAPANJ

 

Krapanj je najniži i najmanji naseljeni otok na Jadranu. Ime otoka dolazi od grč. riječi kopranon, a znači blato. Vjerojatno su grčki geografi dali ime Krapnju po Jadrtovačkom blatu, gdje su otočani imali svoj posjed ili su mu možda dali ime po tome što je za plime dio otoka dolazio pod razinu mora,jer je vrlo nizak, pa mu je na rubovima nastajalo blato

(Smoljanović i dr.,1991.).

Površina mu je 0.36 km, visina 7m (Smoljanović i dr., 1991), najbliži je kopnu od svih naseljenih otoka šibenskog arhipelaga. Smjestio se na jugoistočnom kraju Šibenskog kanala. 

Podmorje Krapnja bogato je različitim vapnenačkim formama kao što su obalne pličine, podmorski pragovi, hrid (Kraplun, plitka dna, pličine i podmorski grebeni što ovo područje čini zanimljivim za različite gospodarske djelatnosti među kojima se ističe spužvarstvo.

Klima je mediteranskih karakteristika, blagih zima i toplih ljeta. 

60-ih godina prošlog stoljeća s  oko 1200 stanovnika Krapanj je bio najgušće naseljeni otok na Jadranu. Danas na Krapnju živi 237 stanovnika.

 krapanj

                    Sl.1. Otok Krapanj 

 

NEŠTO O POVIJESTI 

Otok Krapanj pripadao je šibenskom Kaptolu, koji ga  je 1436. prodao Tomi Juriću. U svojoj oporuci Toma Jurić određuje da Krapanj pripada franjevcima, tako da se na otok nije smjelo doseljavati kao ni prodavati ni poklanjati zemljište.

Naseljavanje Krapnja započelo je kao posljedica turskih prodora, te bijegom stanovništva na sigurnija područja. Oko 1500. godine na Krapnju je bilo oko 200 seoskih kuća.

Godine 1811. na otoku je otvorena osnovna škola. Od druge polovice XX. stoljeća na otoku su napravljeni veliki infrastrukturni radovi: 1959. otok dobiva struju, 1963. dovedena tekuća voda, a od 1967.-1972. obavljeno asfaltiranje (Wikipedia).

 

Ipak, sve to nije pomoglo da se stanovništvo zadrži na otoku, što je vidljivo iz kretanja broja stanovnika od 1948. do 2001. godine. Treba istaknuti da se na otoku Krapnju stanovništvo ipak, duže održalo nego na drugim otocima šibenskog arhipelaga. 

 

KRETANJE BROJA STANOVNIKA OTOKA KRAPNJA

 

Tabl.1. Kretanje broja stanovnika Krapnja od 1948.-2001.

Godine

Krapanj

Brodarica

1948.*

1364

211

1953.*

1400

271

1961.*

1247

491

1971.

1067

551

1981.

263

1374

1991.

362

1878

2001.

237

2355

graf1

Sl. 2. Kretanje stanovništva Krapnja i Brodarice od 1948. do 2001. godine

* Do 1971. godine broju stanovnika Krapnja pribrojano je i stanovništvo naselja Žaborić, što zbog malog broja stanovnika ne utječe na ukupnu sliku

Kretanje broja stanovnika otoka Krapnja pokazuje  stalan pad.

Od Drugog svjetskog rata pa do 2001. broj stanovnika na otoku je gotovo četverostruko manji.  To iseljavanje potencira urbanocentrički model razvoja, koji je čitavu okolicu, uključujući i otoke, usmjerio na Šibenik (Poljičak, 1995.)

Razdobljem najintezivnije depopulacije označavamo međupopisno razdoblje od 1971. do1981. Demografski slom tada se odvija na otoku Krapnju, gdje je godišnja stopa depopulacije  viša od 6%. Dolazi do masovnog seljenja na susjedno kopno, gdje Krapnjani na djedovskim posjedima grade moderne kuće i razvijaju naselje Brodaricu (Lajić, 2001.).

Ovaj trend iseljavanja nastavlja se i do današnjih dana jer je prema popisu 2 2 2001. na Krapnju bilo svega 237 stanovnika.

slika 

Sl.3. Otok Krapanj i naselje Brodarica

 

Iseljavanje s otoka dovelo je i do vidljivih promjena u prostoru, napuštene kuće na otoku, a nove na kopnu.

slika slika

Sl.4. Napuštene kuće na otoku                             Sl. 5. Nove kuće na Brodarici 

 

slika 

slika      slika

Sl.6. Napuštene kuće na Krapnju

 

 

STRUKTURE STANOVNIŠTVA OTOKA KRAPNJA 

DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 1961. I 2001.

 

Dobna struktura stanovništva prikazuje odnos dobnih skupina. Dobne skupine su mlado, zrelo i staro stanovništvo. Mlado stanovništvo čini ono u dobi između 0 i 19 godina, zrelo u dobi od 20 do 59 godina, a staro stanovništvo ono u dobi od 60 i više godina života.

Ako udio starog stanovništva prijeđe 12%, tada populaciju tog područja nazivamo starom, a ako udio starijih od 65 godina prijeđe 12% ukupne populacije onda se stanovništvo tog područja smatra izrazito starim (Tišma, 2009.). 

Kakva je situacija na otoku Krapnju vidi se iz slijedećeg grafikona: 

slika

Sl.7. Dobna struktura stanovništva otoka Krapnja 1961. I 2001. godine

*stanovništvo 1961. uključuje i Brodaricu,ali to nema bitnog utjecaja na ukupnu sliku 

 

Analiza dobne strukture stanovništva (1961. i 2001.) 

Iz grafikona dobne strukture stanovništva iz 1961. vidljivo je da prevladava mlado i zrelo stanovništvo, dok je starog stanovništva manje. Usporedimo li to sa stanjem 2001. uočavamo porast broja starog stanovništva, a smanjenje mladog što je posljedica iseljavanja i smanjene stope rodnosti. Posebno zabrinjava činjenica da je udio starog stanovništva 40%, što ukazuje na izrazitu starost populacije.

slika

Sl.8. Staro stanovništvo otoka Krapnja 

 

GOSPODARSKA STRUKTURA OTOKA KRAPNJA 1961. i 2001. 

Krapanj je otok  stoljetne tradicije ronilaštva, spužvarstva i ribarstva. Na te djelatnosti stanovništvo se usmjerilo zbog nedostatka izvora pitke vode, pašnjaka i obradive površine.

Spužvarstvu je otočane podučio fra Antun Grk početkom 18.st. Krajem 19.st. na otok dolazi puno teške ronilačke opreme, a 1893. utemeljena je i spužvarska zadruga. Do 50-ih i 60-ih godina bilo je na Krapnju 15-20 ronilačkih ekipa (imale su 7-8 članova). Danas, tu djelatnost očekuju promjene, koje bi trebalo uskladiti s turizmom, te bi spužvarstvo i ronjenje morali biti glavni element turističke ponude i imagea otoka (Wikipedia).

 

slika1     slika2

Sl. 9. Stara ronilačka oprema i spužve

 

Primarne djelatnosti bile su glavni dio gospodarstva otoka do sredine 20.st. Poljoprivrednu djelatnost stanovništvo uglavnom nije obavljalo na otoku već na susjednom kopnu. Krapnjani u tu svrhu kupuju brodaričko područje (Lajić, 2001.)

Danas se stanovništvo okrenulo turizmu. Međutim, sve do najnovijeg doba na otoku nije postojalo turističkih objekata. Tek nedavno otvoren je hotel „Spongiola“, pa se turizam do sada oslanjao na individualnu turističku djelatnost (privatni smještaj ).

 

slika

Sl.10. Hotel „Spongiola“ na otoku 

 

Najveći dio svojih potreba stanovništvo ostvaruje na obližnjem kopnu .

Aktivnog stanovništva na otoku je malo.

 

slika

Sl.11. Brod za prijevoz putnika s otoka na obalu 

 slika

Sl.12. Aktivno stanovništvo Krapnja prema sektorima djelatnosti 1961.

 

Analiza gospodarske strukture stanovništva 1961. 

Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je da je najveći udio stanovništva otoka Krapnja radio u primarnom sektoru. Aktivnog stanovništva bilo je 38%, dok je ostalih 62% stanovništva ekonomski neaktivno. 

 

slika

Sl.13. Aktivno stanovništvo Krapnja prema sektorima djelatnosti 2001.

 

Analiza gospodarske strukture stanovništva 2001. 

Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je da najveći udio stanovništva otoka Krapnja radi u tercijarnom sektoru. Međutim samo 29% stanovnika otoka je zaposleno, dok je  71% stanovništva uzdržavano ili s osobnim prihodom(umirovljenici), što nije neobično s obzirom na dobnu strukturu stanovništva. 

 

ZAKLJUČAK

 

U drugom dijelu 20. stoljeća javljaju se negativne demografske pojave (depopulacija, starenje stanovništva, pomanjkanje mlađih dobnih skupina).

Obalna središta svojim sadržajima snažno privlače otočno stanovništvo, a glavnina otoka gubi ionako sužene oblike gospodarske i društvene aktivnosti (Lajić,2001.).

Ti procesi prisutni su i na otoku Krapnju. Budućnost ovakvih malih otoka, s obzirom na resurse i postojeću infrastruktu, vidimo u razvoju dviju gospodarskih grana: poljoprivrede i turizma. Međutim, kako na Krapnju nema poljoprivrednih površina stanovništvu jedino preostaje bavljenje turizmom i očuvanje tradicionalnog gospodarenja spužvama.

S obzirom na dobnu strukturu stanovništva pitanje je da li će to biti moguće.

Sve manji broj mladih glavni je problem otočkoga života i prepreka mogućoj revitalizaciji otoka. Investicija nema dovoljno jer nema mladog stanovništva, a mladi odlaze jer otoci nisu perspektivni prostori življenja i tu se krug zatvara (Lajić,2001.).

Dugogodišnji proces kontinentalizacije otočnog stanovništva dovest će do toga da će, ne dođe li do radikalne promjene, šibenski otoci postati vikendaška i sezonska naselja (Poljičak,1995.)

Nadamo se da se to ipak neće dogoditi KRAPNJU. 

 

LITERATURA

1.      Friganović, M., 1990: DEMOGEOGRAFIJA – stanovništvo svijeta, ŠK, Zagreb

2.      Lajić,I.,Podgorelec,S.,Babić,D., 2001: Otoci:ostati ili otići? – studija o dnevnoj cirkulaciji sa šibenskih otoka, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

3.      Nejašmić,I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornom odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb

4.      Poljičak,I., 1995: Šibenik na razmeđu – urbana studija,Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“, Šibenik

5.      Smoljanović,M.,Smoljanović,A.,Nejašmić,I., 2001:Stanovništvo hrvatskih otoka , Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko – dalmatinske, Split

6.      Tišma,I.,2007: Geografija Hrvatske, udžbenik za osmi razred, ŠK, Zagreb

IZVORI

1.      Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.

2.      Popis stanovništva 2001., Ured za statistiku Županije šibensko – kninske

3.      Podatci Mjesnog odbora Krapanj

4.      Krapanj, http://hr.wikipedia.org/wiki/krapanj ( 15.04.2010. )

5.      Posljednji tango u predgrađu, 2010. http://broduboci.blog.hr/ ( 12.06.2010. )

 Objavljeno 29. lipnja 2010. g.


 

 

 

   Obrazac za upit     Odgovori na pitanja     S druge strane žice    Geografija i geografi     Popularna geografija

SITE DESIGN : Mario Dakić