Početna          O čemu se radi ?        Kako se uključiti ?         Završeni projekti       U izradi      Ponuđeni projekti
   

Prostorni i funkcionalni razvoj parka "Ribnjak" u Zagrebu

 

Škola: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna,
Trg maršala Tita 11, Zagreb
Učenici: Marija Juza, Marcella Kovačević, Andrea Nardi,
Gordana Pavlek, Vlatka Terzić
Nastavnik - mentor: Mirjana Škarica - Ivanović, prof.
Mentor: Prof. dr. Borna F
ürst - Bjeliš, izv. prof.  Geografski odsjek PMF

Uvod

Park Ribnjak je 1830. godine osmislio i proveo u djelo tadašnji zagrebački biskup Aleksandar Alagović, prema projektu Leopolda Klingspogla. Sredinom 19. stoljeća perivoj je preoblikovan, a potkraj 19. stoljeća smanjen je radi gradnje ulice. Obnovljen je i ponovno preoblikovan 1964. godine prema projektu arhitekta Zvonimira Frohlicha.

 

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja je rekonstruirati primarnu lokaciju i prostorni obuhvat parka Ribnjak, te njegov daljnji prostorni i funkcionalni razvoj. S prostornim izmjenama i preoblikovanjima njega samoga, a i istovremenoga prostornog i funkcionalnog razvoja grada Zagreba, mijenjala se i njegova namjena, odnosno funkcija. Jednako važan cilj nam je također potaknuti građane na očuvanje i obnovu parka Ribnjak, koji je danas toliko degradiran, da nije ni sjena onoga što je u 19. stoljeću zamislio i ostvario zagrebački biskup A. Alagović.

Metode istraživanja

Koristeći izvornu arhivsku kartografsku građu (karte i planovi), utvrdili smo točnu lokaciju i prostorni obuhvat nekadašnjeg perivoja. Usporedbom više različitih izvora iz različitog razdoblja, moguće je rekonstruirati prostorni razvoj parka u sklopu prostornih promjena gradskog područja. Rezultati istraživanja, tj. faze prostornog razvoja parka prikazat će se kartografski.

Rezultati istraživanja

 

 

 

 

 

 

 

 

1. Katedrala; 2. Franjevačka crkva i samostan;
3. Vodene površine (a, b, c)


SLIKA 1

Srednjovjekovni prikaz Kaptola i današnjeg parka Ribnjaka prema nacrtu I. K. Tkalčića iz XIV. stoljeća. Današnju je lokaciju zauzimala jedinstvena vodena površina na sjeveru grada.


SLIKA 2

Prikaz današnjeg parka prema planovima Nikole Angielinija (talijanskog vojnog arhitekta) iz XVI.st. Čini se da su dva veća jezera bile samostalne vodene površine odvojene komadom zemlje, dok je najjužnije jezero od onog u sredini bilo razdvojeno nasipom ili mostom. Jezera su imala funkciju ribogojilišta za potrebe crkve. Podizanjem obrambenih zidina oko Kaptola ispred istočnog zida iskopan je jarak radi obrane ulaza u tvrđavu. Kopanjem jarka i gradnjom mosta preko jezera započele su prve intervencije u prostorima današnjeg parka.





1. Katedrala; 2. Franjevačka crkva i samostan; 3. Vodene površine
4. Potok



SLIKA 3

Prostor današnjeg parka izgrađen u XVIII.st. za osobnu upotrebu cara Josipa II. Prikazana su dva ribnjaka – sjeverni manji i južni veći u neuređenom prostoru.

SLIKA 4

Prikaz današnjeg perivoja prema izmjeri geometra J. Gigla iz 1806. godine. Izrađen je na poticaj biskupa Vrhovca, te građana koji su poželjeli obnovu Ribnjaka. Uz nacrte unesene su i mjere jezera, sjeverni je ribnjak imao površinu od 1959, srednji od 2968, a južni od 1796 četvornih hvati.



1. Katedrala; 2. Franjevačka crkva i samostan; 3. Vodene površine
4. Potok; 5. Nasip





SLIKA 5

1813. godine izmjeru je napravio ing. L. Domitrović. Prema njemu su ribnjaci bili veći nego na prethodnoj izmjeri. Iz prikaza je značajna manja površina sjevernog ribnjaka koja je u to vrijeme imala ulogu pojačavanja nasipa.


SLIKA 6

Prostor današnjeg perivoja prema opisu Mihovila Kunića. Prije nego što je biskup Alagović (1829-1897) započeo svoju akciju stvaranja perivoja. Kunić ga je opisao kao ruglo i opasnost za zdravlje, kako biskupa, tako i okolnog puka. Ribnjaci su tijekom ljeta presušili i postali vlažna zemlja, dok bi s mjesecima postajali prava mala jezerca.




1. Katedrala; 2. Franjevačka crkva i samostan; 3. Prostor
današnjeg Langovog trga



SLIKA 7

Katastarska snimka iz 1862 – 1864. jedina još donekle prikazuje zamisao biskupa Alagovića i projektanta L. Klingspogla. Perivoj je tada bio uređen u stilu engleskog parka s tekućim vodama, ukrasnim kipovima, biljem, vodopadima, ali već nakon Alagovićeve smrti biva ponovo zanemaren. 1870. godine na zahtjev građana isušen je i preostali dio južnog jezera te je na tom mjestu zamišljen projekt novog gradskog trga (danas Langov trg).


SLIKA 8

Prema novoj katastarskoj izmjeri iz 1909/1913. god. perivoj je podijeljen u dva dijela. Prostor je parka prvobitno bio ograđen drvenom ogradom, ali je s vremenom podignut zid koji je odijelio prostor parka i kanoničkih vrtova od ceste.




1. Katedrala; 2. Franjevačka crkva i samostan




SLIKA 9

Prikaz južnog dijela perivoja iz 1909/1913. god. Taj dio bio je izravno vezan uz nadbiskupski dvor pa se pretpostavlja da je bio privatan.


SLIKA 10

1946. godine arhitekt Zvonimir Frohlich izradio je projekt proširenja i preoblikovanja starog nadbiskupskog perivoja. On je nastojao povezati novi dio na parcelama bivših kanoničkih vrtova sa starom jezgrom perivoja.


 


1. Katedrala; 2. Franjevačka crkva i samostan; 3. Langov trg



SLIKA 11

Prikaz postojećeg stanja u perivoju Ribnjaku prema katastarskoj izmjeri iz 1968. god. Prostor bivšeg Nadbiskupskog , danas Langovog trga pretvoren je u parkiralište i benzinsku crpku.


SLIKA 12

Prostor parka Ribnjaka prema regulacijskoj osnovi grada Zagreba iz 1889. god. Radi gradnje ulice perivoj je potpuno preoblikovan, a onda i smanjen.




Zaključak

Srednjovjekovni prostor današnjeg parka Ribnjaka zauzimala je vodena površina smještena među močvarnim zemljištima na sjeveroistočnoj strani Kaptola. U XV. st. je prvim zahvatima – kopanjem jarka i gradnjom mosta zadobila obrambenu funkciju u fortifikacijskom sustavu grada Zagreba. Urbanizacijom grada mijenjala se funkcija i izgled te vodene površine ali je njezin prostor sve do 1830. god. ostao neuređen. Nakon što je njezina obrambena funkcija izgubila važnost, vodena je površina služila uglavnom za navodnjavanje okolnih terena te za uzgoj riba i pojačavanje nasipa.
1830. godine započela je intervencija biskupa Alagovića i projektanta Klingspogla koja će potpuno izmijeniti sve dotadašnje značajke i funkcije tog prostora. Alagović je zapuštene ribnjake preobrazio u moderni park s vodopadom, ukrasnim kipovima i egzotičnim biljem. Imao je sve karakteristike modernog engleskog parka i time doživio vrhunac u svom postojanju. Nakon Alagovićeve smrti perivoj je stradao u nevremenu i postao potpuno zanemaren.
1870. godine na zahtjev građana isušeno je i preostalo jezerce nekadašnjeg velikog ribnjaka i na tom je mjestu nastao današnji Langov trg.
Krajem XIX. stoljeća na prostoru parka preložen je potok i proširena je ulica Ribnjak, atime je i prostor parka smanjen radi gradnje ceste.
Početkom XX. st. perivoj je bio podijeljen na dva dijela (sjeverni i južni) koja su služila za potrebe crkve, sve do razdoblja nakon II. svjetskog rata kada je perivoj malo proširen i otvoren za javnost.
1949. godine arhitekt Z. Frohlich izradio je projekt proširenja i preinake starog perivoja a intervencija se uglavnom sastojala u izgradnji različitih ustanova oko parka i povezivanja kanoničkih vrtova sa jezgrom parka.

Usporedbom i analizom kartografskih prikaza područja današnjeg parka Ribnjaka koncipirale smo njegovu cjelokupnu prostornu i funkcionalnu transformaciju od razdoblja srednjeg vijeka do danas. Taj je prostor do danas zadržao svoju prvotnu lokaciju, ali je zato doživio mnoštvo funkcionalno-estetskih intervencija u svom sadržaju. Urbanizacijom i širenjem Zagreba kroz vrijeme i prostor se današnjeg parka prilagođavao napretku i aglomeraciji grada te potrebama njegovih stanovnika. Svoj je najveći vrhunac park doživio u vrijeme biskupa Alagovića. Od onda je prošlo već 130 godina i s napretkom okoline park je trebao još više evoluirati. I sada nakon toliko vremena i sa svim vještinama i znanjima kojima vladamo taj perivoj u centru grada Zagreba propada jer je sve više i više zanemaren od svojih sugrađana. Paradoksalna je činjenica da je stupanj ljudskog napretka u obrnutom poretku s brigom o svojoj okolini jer napokon okolina je ono što nas održava. Zato smo evo, uz naš glavni cilj – prikaza povijesnih promjena parka Ribnjaka, željele naglasiti još jednu bitnu odrednicu ovog projekta, a ta je potaknuti građane na obnovu i očuvanje današnjeg parka Ribnjaka, jer on ipak osim zabavno – rekreacijske svrhe sadrži u sebi nešto vrednije, a to je sjećanje na prošlost i ono što svakom gradu manjka – djelić čiste prirode.
 

Izvori i literatura

Kartografska građa (karte i planovi) Muzeja grada Zagreba, Opatička 12

Gostl, Igor: Zagrebački perivoji i promenade

Marinović - Uzelac, A. (1986.): Naselja, gradovi i prostori, Tehnička knjiga, Zagreb.

Timet, T. (1961.): Stambena izgradnja Zagreba do 1954. godine, Ekonomsko - historijska analiza, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, knj. 10, JAZU, Zagreb.

Vresk, M. (1996.): Funkcionalna struktura i funkcionalna klasifikacija gradova Hrvatske, Geografski glasnik 58, Zagreb.

Zagreb na geodetsko - katastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjigama, Zagreb, 1994.

 

    Obrazac za upit     Odgovori na pitanja     S druge strane žice    Geografija i geografi     Popularna geografija

SITE DESIGN : Mario Dakić