LENUCIJEVA POTKOVA



Zelene površine u gradovima vrlo su važne zbog svojih funkcija rekreacije i odmora, ali i estetike. Parkovna tradicija Zagreba je duga i bogata. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u središtu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se još i Zelena potkova). Čini je 7 trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjeg grada. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog (Zrinjevac), Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg i Trg Maršala Tita. Tek nakon Drugog svjetskog rata slijed ovih trgova priznat je kao autentično graditeljsko djelo, a od 60-ih godina 20. stoljeća naziv Lenucijeva potkova prihvaćaju svi: stanovništvo, znanost i mediji.

 
Trgovi, odnosno parkovi Lenucijeve potkove prvenstveno plijene pažnju posjetitelja Zagreba svojim uređenjem i arhitekturom zgrada što ih okružuju. Međutim, oni služe i za okupljnje brojnih Zagrepčana, a posebice mladih koji zatim svoje slobodno vrijeme ne provode samo u brojim kafićima i restoranima Lenucijeve potkove već na samim zelenim površinama. Posjetitelji svoj boravak u Zagrebu mogu obogatiti aktivnostima koje upražnjavaju i stanovnici grada Zagreba. Tako se mogu uputiti u šetnju Zrinjevcem, koji pogotovo za vrjeme adventa ima poseban ugođaj. Osvijetljen i okićen park, božićni sajam, štandovi s kuhanim vinom i mogućnost vožnje kočijom po parku zasigurno će oduševiti sve posjetitelje. Trg kralja Tomislava osobito je popularan za vrijeme ljetnih mjeseci. Upravo tada, zbog lijepog vremena, mnogi mladi odluče prirediti piknik s pogledom na Umjetnički paviljon ili na prekrasnu neoklasicističnu zgradu zagrebačkog Glavnog kolodvora. Također, posjetitelji mogu svoje slobodno vrijeme provesti u druženje na klupama s pogledom na fontanu na Trgu Ante Starčevića kao i u šetnji Botaničkim vrtom. Šetnju Lenucijevom potkovom posjetitelji mogu završiti posjetom Hrvatskom narodnom kazalištu na Trgu maršala Tita na kojem nije rijetkost vidjeti mlade u vratolomijama na skejtbordu ili biciklu.
            

                                                

                                                        

      
TZ Grada Zagreba
Booking.com
ZET
Idemvan.hr


Položaj
Lenucijeva potkova smještena je u samom središtu Zagreba, par minuta hoda južno od glavnog zagrebačkog trga - Trga bana Josipa Jelačića. Iz spomenute činjenice proizlazi odlična prometna povezanost i dostupnost. Prostor je moguće obići pješice (šetnjom od 15-ak minuta), biciklom, osobnim automobilom. U neposrednoj blizini prometuje i glavnina linija javnog gradskog prijevoza, linije broj: 2, 4, 6, 9, 12, 14 i 17.



Smještajni objekti

Prostor Lenucijeve potkove, posebice njezini istočni trgovi između Glavnog kolodvora i Trga bana Josipa Jelačića te sam Zrinjevac tradicionalno su mjesto koncentracije turističkih sadržaja i objekata. Ondje se nalazi nekoliko hotela više cjenovne kategorije i kvalitete usluge, ali i nekoliko hostela: Youth Hostel Zagreb, Chic Hostel i Palmers Lodge Hostel.



Milan Lenuci

Potkova je naziv dobila po Milanu Lenuciju (1849.-1924.). On je bio najvažniji zagrebački arhitekt i urbanist 19. st. podrijetlom iz Karlovca. Svojim rješenjima, ostvarenjima i pothvatima obilježio je Zagreb. Dugo mu se pripisivalo autorstvo Zelene potkove, koja je upravo zbog toga po njemu i nazvana. Međutim, neka istraživanja pokazala su da on zapravo nije bio začetnik te ideje o uokvirenju Donjeg grada. Ipak, iako autorstvo nije njegovo, njegov udio u ostarenju tog plana nesumnjivo je najveći. Aktivno je sudjelovao u razradi plana Potkove koja je započela krajem 19. st., napravio je njezin model te uredio Tomislavov trg i oblikovao Starčevićev, Marulićev, i Mažuranićev trg početkom 20. st.













Trg Nikole Šubića Zrinskog, među Zagrepčanima poznatiji kao Zrinjevac, mami svojim zelenilom, Glazbenim paviljonom, vodoskocima i poprsjima velikih hrvatskih povijesnih ličnosti kao i meteorološkim stupom koji je tamo postavljen još davne 1884. godine kao dar vojnog liječnika Adolfa Holzera. Zgrade koje ga čine još značajnijim su zgrada Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, zgrada Ministarstva vanjskih poslova, Vrhovni sud Republike Hrvatske te Arheološki muzej.

Na Zrinjevac se nadovezuje Strossmayerov trg gdje se nalazi neorenesansna palača Vranyczany u čijim je prostorijama smještena Moderna galerija.  Tu bi valjalo spomenuti da je početkom 20. stoljeća otvoren „Palace hotel“, a na broju 11 nalazi se kuća tvorca „Zelene potkove“, Milana Lenucija.

Nadalje, tu su  Trg kralja Tomislava na kojemu se nalazi Umjetnički paviljon i spomenik istoimenom kralju s lijepo uređenom zelenom površinom. Danas Gradska knjižnica, nekad  Starčevićev dom u kojem nikad nije živio, nalazi se na Trgu Ante Starčevića, oca domovine.  Svakako vrijedno spomena je Hotel Esplanade koji je izgrađen davne 1925. godine kako bio pružio luksuzni smještaj putnicima slavnog Orient Expressa. Neposredno pokraj hotela nalazi se najveća oaza zelenila ove potkove, Botanički vrt koji je osnovan 1889. godine.

Zapadni dio potkove čine Mažuranićev trg koji od 1929. godine nosi ime po trojici Mažuranića: Ivanu, Antunu i Vladimiru koji je kroz povijest mijenjao svoja imena, najprije Zapadni perivoj, a potom Trg Ivana Postaje. Potom, Trg Marka Marulića na kojem se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog državnog arhiva, nekadašnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Potkova završava Trgom maršala Tita na kojemu se nalazi Hrvatsko narodno kazalište otvoreno 14. listopada 1895. godine ispred čije se zgrade nalazi skulptura Ivana Meštrovića „Zdenac života“. Tu su još Muzej za umjetnost i obrt s istoimenom školom, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu i zgrada Akademije dramske umjetnosti.



                                                                                        Popularna mjesta i njihove znamenitosti

Zrinjevac (Trg Nikole Šubića Zrinskog)
Ovaj je trg utemeljen 1826. godine, kao javni prostor namijenjen stočnom sajmištu. Prigodom proslave 300. obljetnice obrane Sigeta od Turaka i pogibije hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog (1508 - 1566) pretvoren je u javni perivoj neorenesansnih stilskih karakteristika, a dobio je ime Zrinski trg. Na zid zgrade na broju 20 nalazi se slika sigetskog branitelja, djelo hrvatskog slikara Otona Ivekovića (1869 - 1939). Zagrepčani ovaj trg, zajedno s dva koja se nalaze u nizu do Glavnog kolodvora doživljavaju kao cjelinu i popularno ih nazivaju Zrinjevac. Ovo je omiljeno šetalište, a posebnu draž i ugođaj daju mu vodoskoci, te ljupki glazbeni paviljon, podignut 1895. godine. Na sjevernoj se strani trga od 1884. godine uzdiže meteorološki stup, kojega je gradu poklonio vojni liječnik dr. Adolf Holzer, a napravljen je od mramora iz Istre, prema nacrtima Hermanna Bolléa. U zelenilu Zrinjevca, ispred palače Akademije, u polukrugu su postavljena poprsja glasovitih i zaslužnih Hrvata: Ivana Mažuranića, Juraja Julija Klovića, Andrije Medulića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Nikole Jurišića i Krste Frankopana.


Trgo Josipa Jurja Strossmayera
Iza palače Akademije nalazi se trg koji se nekoć zvao Akademički trg, jer se zgrada Akademije zapravo i nalazi na njemu. Njegov oblik i forma odredila je izgradnja palače Akademije i Kemijskog laboratorija (1882). Na trg je 1926. godine postavljen monumentalni spomenik Josipa Jurja Strossmayera, djelo Ivana Meštrovića, a samo dvije godine kasnije trg je preimenovan. Osim spomenika osnivaču Akademije, uokolo je još nekoliko manjih spomenika. S istočne strane je poprsje Augusta Šenoe, djelo Rudolfa Valdeca, a sa zapadne poprsje pjesnika Dragutina Domjanića. Iza Kemijskog laboratorija je spomenik kipara Frane Kršinića Strijeljani, podignut u sijećanje na žrtve Narodnooslobodilačke borbe. Na obodu trga, u secesijskoj palači iz 1891. godine, početkom 20. stoljeća je otvoren prvi zagrebački hotel Svratište Palace Hotel koji tu i danas djeluje.

Trg kralja Tomislava
Posljednji trg u nizu Zelene potkove, s istočne strane nosi iime hrvatskog kralja Tomislava, čiji je spomenik, djelo Roberta Frangeša Mihanovića (1872 - 1940) podignut, 1947. godine. Perivoj iza spomenika počeo se uređivati prilikom dolaska cara Franje Josipa I. u Zagreb, 1895. godine, a uređenje je dovršeno desetak godina kasnije. Ovim trgom dominira zgrada Glavnog željezničkog kolodvora, građenja prema nacrtima mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa. Pročelje je izrađeno u neoklasicističkom stilu, ukrašeno skulpturama i dekoracijama. Zgrada je otvorena 1. srpnja 1892. godine.

Botanički vrt
Godina 1889. kada je izrađen prvi nacrt, smatra se godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem. Radovi na uređenju počeli su 1890. Tada je izgrađena vrtlarska kuća (danas zgrada ravnateljstva), a Vrt opasan drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena uresnom, željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892. godine. Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričnih crta. Godine 1911. u Botaničkom vrtu je izgrađen morski akvarij (koji danas ne postoji). Botanički vrt danas pripada Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a to je odredilo i njegovu prvu i osnovnu namjenu - da služi sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu, iako je već i u ona davna vremena imao funkciju gradskog perivoja.


Trg Mažuranića
Ovaj trg nosi ime po trojici književnika iz čuvene obitelji Mažuranić. Na tom je mjestu sredinom 19. stoljeća bilo prvo umjetno klizalište u Zagrebu. Led se dobivao zamrzavanjem vode iz potoka Tuškanac koji je tu protjecao. Sjeverna strana trga određena je 1883. izgradnjom hitoricističke zgrade u koju su se smjestili pjevačko društvo Kolo i Gimnastičko-patriotsko društvo Hrvatski sokol. Danas se u ovoj zgradi nalazi Glumačka akademija te prostorije čuvenog ansambla Lado. Od zgrada na obodu trga vrijedno je istaknuti kuću Frank (na broju 1), djelo arhitekta Viktora Kovačića.

Trg maršala Tita
Trg maršala Tita, još sredinom 19. stoljeća bio je močvarno tlo na gradskog periferiji. Tada su na tom mjestu počele nicati zgrade, od zgrade Sveučilišta preko neorenesansnog kompleksa Obrtne škole do Učiteljskog doma. Konačno, tu je stigla i najreprezentativnija - zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, koja je ovdje smještena na inzistiranje samog bana Hédervárya. Trg se u početku nazivao Sveučilišnim, a od 1946. godine nosi ime Josipa Broza Tita (1892 - 1980), vođe antifašističke borbe i predsjednika nekadašnje SFRJ. Ispred kazališta, sa sjeverne strane nalazi se Izvor života, remek-djelo Ivana Meštrovića iz 1905. godine. Riječ je o uspješnom spoju skulpture i refleksivne simbolike, a privlači prozornost svakog prolaznika. U jugozapadnom kutu trga uzdiže se konjanički spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, djelo Antona Dominika Fernkorna.

 
                                                                                         English corner for foreign visitors

Here you can get a short stories and comments about popular places located at Lenuci horseshoe or Green horseshoe (Nikola Šumić Zrinski Square (known as Zrinjevac), The Supreme Court, Art Pavilion, King Tomislav square, The train station, Botanical garden, The Croatian Academy of Sciences and Arts, Croatian  National Theater etc.)





Short video walk will show you popular place known as Lenuci horseshoe. Lenuci horseshoe is a complex of seven squares and parks in central Zagreb. These are: Nikola Subic Zrinski Square with one of the most beautiful parks Zrinjevac Zagreb, Trg Strossmayer, King Tomislav Square, Peter and Paul, the Botanical Garden, Marulić square, Trg Ivana Mažuranića and Marshal Tito. Lenuci or green stream is representative of an area that provides an important feature of Zagreb's urban identity.Also, it is a green heart of Zagreb and popular place for inhabitants.



                                                                                             Copyright © Bjelić Željka & Curić Dolores