Početna        English                                                                                                                                                           E - škole HPD

 

O čemu se radi ?

Kako se uključiti ?

 

Završeni projekti

U izradi

Ponuđeni projekti

 

 

 

Obrazac za upit

Odgovori na pitanja

S druge strane žice

Geografija i geografi

Popularna geografija

 
 

Odgovor

 

Ime i prezime: Diana Popović
Škola i razred: Gimnazija - Zagreb

 

 


 

Kako nastaju oblaci?

Praktički jedini važni proces u prirodi kojim se stvaraju oblaci je hlađenje zraka u velikim dimenzijama. Oblaci nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare. Kondenzacijom se vodena para pretvara u sitne kapljice vode, a ako je temperatura vrlo niska, onda se vodena para izravno pretvara u kristaliće leda.

Koje su porodice oblaka prema visini i obliku?

Prema visini se oblaci dijele na katove, a prema obliku na rodove. Katovi su niski, srednji i visoki. Rodovi su: cirus, cirostratus, cirokumulus, altokumulus, altostratus, stratokumulus, stratus, kumulus, nimbostratus i kumulonimbus. Neki se rodovi nalaze u samo jednom katu (npr. cirus, cirostratus i dr.), a neki se mogu protezati kroz više katova. Takav je npr. kumulonimbus.

Zašto su vrhovi planina obično prikiriveni ili okruženi oblacima?

Planine su prepreka za kretanje zračne mase. Kada zračna masa naiđe na takvu prepreku, ona se počne izdizati. Pri izdizanju se zrak širi i hladi, pa dolazi do kondenzacije. Tako nastaju oblaci na privjetrini i oko vrhova planina. Takvi se oblaci prema svom nastanku zovu orografskim. Kad zrak prijeđe prepreku, počinje se spuštati i zagrijavati čime se udaljava od rosišta, pa se naoblaka raspada. Na taj način u zavjetrini visokih planina mogu nastati pustinje (npr. hladna Patagonija u zavjetrini Anda).

Od čega su oblaci?

oblaci se sastoje od vodene pare, kapljica vode, pothlađenih kapljica i kristalića leda. U donjem dijelu oblaka su najčešće vodena para i kapljice, a u gornjem dijelu (ako je oblak dovoljno visok), gdje je temperatura niža su ledeni kristali.

Kada iz oblaka pada kiša a kada snijeg?

Vrsta padalina koja pada iz oblaka ovisi o temperaturi u samom oblaku i o temperaturi zraka ispod oblaka. Vodene kapljice u oblaku znatno su sitnije i lakše od kišnih kapi koje nastaju njihovim rastom. Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinju padati prema tlu. Ako je temperatura ispod oblaka vrlo visoka, može se dogoditi da na putu prema tlu ispare jer se pri padu dodatno zagrijavaju zbog trenja. To se događa npr. iznad Sahare. Ako je temperatura u oblaku vrlo niska tako da iz njega padaju pahuljice snijega (koje se sastoje od ledenih kristala) one se pri prolazu kroz zrak mogu zagrijati i pretvoriti u hladnu kišu. To se ne događa kad je temperatura ispod oblaka niska. Tada pahuljice dopru sve do tla.

Anita Filipčić

 

 

SITE DESIGN : Mario Dakić